Stručni skup – jesenji susret psihoterapeuta i psihoterapeutkinja

Strah od života – da li je anksioznost prirodno stanje savremenog čoveka?

Postoji teorija po kojoj je strah od smrti zapravo strah nad svim strahovima. Iz njega sve proizilazi – ne samo svi drugi strahovi, nego i čitava kultura, stvaralaštvo, najviši dometi ljudske civilizacije. Na osnovu toga, moglo bi se zaključiti da je strah jedna sasvim pozitivna pojava koja se nalazi u temeljima svega što nas okružuje. Pokušavajući da razreši strah od smrti, da ga se oslobodi i da ga pripitomi, čovek je iznedrio kult i na njemu (zapravo, na grobu) sazidao čitav svoj svet. U početku je svet bio jednostavan. Njime su upravljali bogovi, a čovek se trudio da ih na ovaj ili onaj način umilostivi. Vremenom su se stvari  usložnjavale. Svet je postajao sve lepši i raskošniji, a čovek sve željniji. Polako je zaboravljao na grob i sve ga je ređe posećivao. I  što je bio slobodniji od tog sećanja, to su i njegove sumnje i unutrašnje bure bivale jače i teže, a u njegovu dušu se uselilo neko teskobno osećanje strepnje koje ga je retko napuštalo…

Naravno, ovo je samo teorija, jedna od mogućih metafora savremenog ljudskog stanja, prepevana religijska matrica… No, šta god da mislimo o njoj, činjenica je da je to teskobno osećanje strepnje, gotovo uobičajeno stanje savremenog čoveka. Od čega je ono sazdano i ima li mu leka? Da li je ono posledica potisnutog straha od smrti i destrukcije koja iz ovog (kao i svakog drugog) potiskivanja proizilazi ili se ovde radi o strahu od života, kome je, u ovoj epohi izgubljenih ideala, teško pronaći smisao…?

Udruženje Dan po dan i Centar za dobrobit porodice Happymamma ove jeseni žele da okupe psihoterapeute i psihoterapeutkinje različitih orijentacija, psihologe, lekare i kolege iz pomažućih profesija, da zajedno diskutujemo o strahu danas. Da li je zaista anksioznost „prirodno stanje“ savremenog čoveka? Imamo li ikakve ideje kako konstruktivnije kroz život danas? Kakva su nam iskustva?

Datum: 25.11.2023. godine od 10h do 18h

Mesto održavanja: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd

Cena: 5.900 dinara

Mail za prijavu i dodatne informacije: karizanovicffm@yahoo.com

Agenda:

10 – 10:15h – Pozdravna reč

10:15 – 11:15h – Tatjana Prokić, Rad sa anksioznom decom i značaj saradnje sa terapeutom – izazovi u praksi 

11:15h – 11:30h – Kafe pauza, uključena u cenu

11:30h – 12:30h – Dubravka Štrbac-Vukojević, Geštalt psihoterapija i anksioznost – Mala škola letenja 

12:30h – 13:45h – Pauza za ručak, slobodno vreme za učesnike, ručak nije uključen u cenu

13:45 – 14h – dr Katarina Mijailović, prikaz slučaja, Iskustva tokom pandemije iz jedinice intenzivnog lečenja – izostanak saradnje sa psihijatrima i šta je moglo drugačije?

14:00 – 15:00h – dr Tamara Trutnovski Kočović, Izvan odnosa – socijalna anksioznost kod dece i adolescenata

15 – 15:15h – Kafe pauza, uključena u cenu

15:15 – 16:15h – Biljana Slavković, Anksioznost kao posledica zanemarivanja i različitih oblika doživljenog nasilja u detinjstvu i mladosti – iz psihodramske prakse sa odraslim klijentima

16:15 – 16:45h – Diskusija

16:45 – 17:45h – Dr Aleksandra Pavićević i Katarina Arizanović, Sociodrama

17:45 – 18:00h – Zatvaranje skupa

Više o predavačima:

Tatjana Prokić je diplomirala psihologiju na Univerzitetu u Novom Sadu, završila je edukaciju za psihodramsku psihoterapiju 2008. godine. Takođe se edukovala iz EMDR metode i šema terapije. Tatjana je završila i kurs plejbek teatra i iskusna je individualna i grupna psihoterapeutkinja. Radi u Beogradu u okviru privatne prakse. Tatjana se bavi se temama mentalnog zdravlja i mentalne higijene, autor je programa „EmoMe“ razvoja emocionalne inteligencije za decu od 4-12 godina.

Fokus: Psihoterapija i savetovanje, mindfulness, svesnost, emocionalna inteligencija, majčinstvo, podrška roditeljstvu, komunikacija, liderstvo, mentalno zdravlje.

Dubravka Štrbac-Vukojević je M.A geštalt psihoterapeut i M.A. profesor španskog jezika i hispanskih književnosti. O umetnosti kontakta učila je pri EAPTI-GPTIM, Malta, i Geštalt studiju Beograd, i član je udruženja EAGT i SUGP. Ljudskim pričama bavi se više od dve decenije – prvo kao reporter i voditelj na radiju B92, prevodilac, a potom i copywriter za vodeće advertajzing firme. U radu kombinuje geštalt terapiju, porodične konstelacije i metode kao što je Emotion aid.

Radi sa 18+ osobama, kojima pomaže da se kreativno prilagode svetu oko sebe, i osnaže se za promenu sebe/sveta, bilo da na terapiju dolaze zbog anksioznosti, depresije, stresa, žalovanja ili odnosa sa partnerom, decom, hranom ili poslom. Takođe besplatno savetuje osobe pogođene ratom u Ukrajini. Veruje da se uz svesnost i prihvatanje slobode i odgovornosti svačija priča može ispresti na nov, lepši način.

Dr Katarina Mijailović, doktor medicine, tokom treće godine specijalizacije iz anestezije, odlučuje da prestane sa specijalizacijom i radom u Beogradu i da se posveti odlasku u Nemačku.

Dr Mijailović ima bogato iskustvo – provela je nešto manje od godinu dana na stručnom usavrsavanju na ginekolosko-akušerskom odeljenju Opšte bolnice u Pančevu, radila je na kardioanesteziji, a nakon toga na odeljenju anestezije na Urološkoj klinici UKCS. Provela je dosta radnih sati u JIL Kovid bolnici tokom pandemije.

Dr Tamara Trutnovski Kočović, specijalista dečje i adolescentne psihijatrije, REBT psihoterapeut pod supervizijom. Završila je edukaciju REBT-a za decu i adolescente. U svom radu koristi i elemente dečje psihoanalitičke psihoterapije, telesne psihoterapije, ali i druge i nastoji da ima integrativni pristup u radu. Zaposlena je u privatnoj psihijatrijskoj i psihoterapijskoj praksi, i kao predavač u Višoj medicinskoj školi. Radi sa decom, adolescentima i odraslima.

Biljana Slavković je diplomirala na Akademiji umetnosti na Univerzitetu umetnosti u Novom Sadu, na Odseku za klavir. Položila je Stručni ispit Ministarstva obrazovanja i vaspitanja u Beogradu. Edukaciju iz psihodramske psihoterapije završila je  u Jugoslovenskoj psihodramskoj asocijaciji 2003. godine. Radi kao psihodramska psihoterapeutkinja (individualna i grupna psihoterapija) od 2004. godine. Nosilac je Nacionalnog sertifikata za psihoterapiju kao i Evropskog sertifikata za psihoterapiju (2005.). Poseban fokus psihoterapijske prakse stavlja na rad sa ranjivim grupama: žrtvama različitih oblika traume i nasilja (rodno zasnovanog nasilja, kompleksne traume, traume trgovine ljudima i dr.). Od 2005. godine radi kao psihoterapeutkinja u okviru Instituta za psihodramu (IP) čija je suosnivačica, a od 2018. ima zvanje edukatorke i supervizorke IPa u Beogradu.

Koautorka je licenciranih programa obuka i stručne literature (priručnici, brošure, udžbenici, strategije) u oblastima prevencije i borbe protiv nasilja nad ženama, nasilja trgovine ljudima, traume ratnih zločina, rada sa vulnerabilnim ljudima. Više od petnaest godina tesno sarađuje sa Autonomnim ženskim centrom i NVO ASTRA u oblastima terapijskog rada sa žrtvama, stručnih obuka i supervizije. Od 2000. godine je u okviru NVO SUSRET i Instituta za psihodramu i u saradnji sa umetničkim, kulturnim i lokalnim organizacijama kreirala i vodila niz kreativnih programa koji su sinteza umetničkog izraza i grupnog i psihodramskog rada. Programi su bili namenjeni deci, mladima ili odraslima i imali su za cilj podršku zdravom razvoju, spontanosti i kreativnosti učenica/ka i grupa. Bilo je to i svojevrsno traganje ka poželjnoj društvenoj promeni.

Dr Aleksandra Pavićević, etnološkinja i antropološkinja, naučna savetnica u Etnografskom institutu Srpske akademije nauka i umetnosti. Psihoterapeutkinja pod supervizijom Instituta za psihodramu u Beogradu. Objavila je šest autorskih monografija i veliki broj naučnih radova iz oblasti antropologije braka i porodice, religije, smrti i popularne kulture. Piše i objavljuje i eseje, poeziju i prozu. Član je crkvene pevnice „Sveti Jovan Damaskin“ i ženske pevačke grupe MOBA. Jedna je od osnivačica udruženja “Dan po dan”. Živi sa porodicom u Beogradu.

Katarina Arizanović, Professional master Fakulteta organizacionih nauka, bivši Account Direktor, nekadašnji član UO NORBS Plus fondacije i psihoterapeutkinja pod supervizijom Instituta za psihodramu u Beogradu. Objavila je dosta stručnih radova iz oblasti brend menadžmenta i marketinga, nakon toga i određeni broj radova iz oblasti psihoterapije. Godinama polaznik Letnje škole psihoanalize, seminara SLD-a i ostalih stručnih skupova. U planu ima osnivanje Centra za psihološku pomoć obolelima od karcinoma testisa. Jedna je od osnivačica udruženja “Dan po dan” i njegova zastupnica.